🕋 Mjesto rođenja Allahovog Poslanika s.a.v.s.

Na posebnom mjestu u srcu Mekke, nalazi se lokacija za koju se vjeruje da je tu rođen posljednji Allahov poslanik, Muhammed s.a.v.s., oko 570. godine po Miladu. Ovo sveto mjesto, koje se nalazi u blizini današnjeg mekkanskog Mesdžidul-Harrema, jedno je od najznačajnijih historijskih lokaliteta za muslimane širom svijeta.

Danas se na toj lokaciji nalazi gradska biblioteka Mekke (Maktabat Makkah al-Mukarramah), koju su izgradile vlasti Kraljevine Saudijske Arabije. Iako se sama originalna kuća ne nalazi više u svom izvornom obliku, mjesto je i dalje obilježeno i poznato kao podsjetnik na početak najvažnijeg poglavlja u ljudskoj povijesti – početak poslanstva koje je donijelo islam.

Hodočasnici koji dolaze u Mekku, često posjete ovo mjesto radi duhovnog povezivanja s biografijom Poslanika Muhammeda s..a.v.s. , iskazujući na tsj način poštovanje prema njegovom porijeklu i njegovoj misiji. Iako nije propisani dio Umre ili Hadža, posjeta ovom lokalitetu ostavlja dubok dojam na svakog vjernika koji se tu zatekne, prilikom posjete ili obilaska tog mjesta.

Na vrhu brda Džebel Nur (Brdo Svjetlosti), sjeveroistočno od Mekke, nalazi se historijska pećina Hira (Ghar Hira) – jedno od najvažnijih mjesta u islamskoj povijesti. Upravo u ovoj pećini, Allahov Poslanik Muhammed ﷺ provodio je duge periode u samoći i razmišljanju, tražeći istinu i smirenje daleko od idolopoklonstva tadašnjih stanovnika Mekke.

U zadnjoj trećini mjeseca ramazana, u njegovoj 40. godini života, u ovoj pećini mu je došao melek Džibril (Gabriel) i prenio prve riječi Kur’anske objave: “Ikre! – Uči, čitaj u ime Gospodara tvoga…”* (Kur’an, sura El-Alek, 96:1)

Ovaj trenutak označio je početak poslanstva i objave Kur’ana, što čini pećinu Hira svetim i nezaboravnim mjestom u srcima svih muslimana.

Iako je uspon do pećine fizički zahtjevan (oko 600 stepenica), na hiljade vjernika i posjetilaca svake godine dolazi da posjete ovo mjesto, odaju mu počast i razmišljaju o značenju prvih riječi objave – znanja, vjere i spoznaje.

Pećina Sevr (Ghar Thawr) nalazi se na brdu Džebel Sevr, južno od Mekke. Ovo mjesto ima posebno mjesto u srcima mnogih muslimana jer se ovdje odigrao jedan od najdirljivijih dogadjaja iz života Allahovog Poslanika Muhammeda s.a.v.s – trenutak hidžre (preseljenja) iz Mekke u Medinu.

Kada su idolopoklonici iz Mekke planirali ubistvo Poslanika Muhammeda alejhis-selam, on je zajedno sa svojim najbližim drugom, Ebu Bekrom Es-Siddikom, potražio utočište u ovoj pećini. Tamo su proveli tri dana skrivajući se od potjere koja je bila raspisana za Muhammedom alejhi selam, dok su neprijatelji tragali za njima u neposrednoj okolini te pećine.

U ovom trenutku vjere i iskušenja, kada je se Ebu Bekr r.a. zabrinuo za njihovu sigurnost opstanka u toj pećini da ih nebi otkrili i pronašli, Poslanik Muhammed ﷺ je rekao svom prijatelju Ebu Bekru r.a. poznate riječi: “Ne tuguj, Allah je zaista s nama!”* (Kur’an, Et-Tewba, 9:40)

Pećina Sevr ostaje trajni simbol tewhida (vjere u Jednog Boga), oslonca na Allaha i povjerenja u Njegovu zaštitu u najtežim trenucima. Mnogi vjernici danas pohode ovo mjesto, kako bi osjetili duhovnu snagu tog historijskog trenutka.

Džennetul-Mu‘alla je najpoznatije i najstarije mezarje u Mekki, smješteno sjeverno od Mesdžidul-Harama. Ovo mjesto ima posebno značenje jer su tu ukopani mnogi bliski rođaci i ashabi Allahovog Poslanika s.a.v.s, uključujući:

– Hatidžu bint Huvejlid (r.a.) – prvu i vjernu suprugu Poslanika, Muhammeda alejhis-selam.
– Ebu Taliba* – njegovog amidžu i velikog zaštitnika.
– Abdullaha ibn Abdul.Mutsliba* – oca Poslanika, Muhammeda alejhis-selam.

Kao i mnoge druge poznate ličnosti iz rane islamske povijesti.

Džennetul-Mu‘alla je mjesto koje svjedoči o počecima islama i žrtvi prvih vjernika. Iako danas nadgrobni spomenici/nišani, nisu sačuvani zbog vjerskih principa u Saudijskoj Arabiji, lokacija ostaje duhovno i historijski veoma dragocjena.

Posjeta ovom mezarju nije obavezna tokom hadža ili Umre, ali mnogi vjernici dolaze kako bi učinili dovu za umrle i prisjetili se porijekla islama. Mir i tišina ovog mjesta ostavljaju snažan utisak na svakog iskrenog posjetioca.

Brdo Arefat, poznato i kao Džebelur-Rahme (Brdo milosti), nalazi se oko 20 kilometara jugoistočno od Mekke i predstavlja jedno od najvažnijih mjesta tokom obreda Hadža.

Na ovom svetom mjestu, 9. dana zul-hidždžeta, hodočasnici iz cijelog svijeta okupljaju se kako bi obavili boravak na Arefatu (Vukuf) – što je najvažniji stub Hadža. Bez boravka na Arefatu, Hadž nije ispravan.

Brdo Arefat je također poznato po tome što je Allahov Poslanik Muhammed s.a.v.s upravo ovdje održao svoju poznatu oprosnu hutbu (hutbetul-veda’), u kojoj je sažeo temeljne vrijednosti islama, ljudskih prava i bratstva među muslimanima. „Nijedan Arap nema prednost nad nearapom, niti nearap nad Arapom, osim po bogobojaznosti.“

Za muslimane širom svijeta, Arefat je simbol milosrđa, pokajanja i dove. Vjernici koji nisu na Hadžu također provode ovaj dan u postu, ibadetu i dovi, jer se smatra da je dova na Arefatu najprimljenija.—

Brdo je označeno bijelim stubom na vrhu, iako sam uspon nije obavezan, mnogi hodočasnici žele se popeti kao znak lične dove i prisjećanja na milost Allahovu.

Muzdelifa je otvoreno područje koje se nalazi između Arefata i Mine. Nakon boravka na Arefatu, hodočasnici se spuštaju na Muzdelifu 9. zul-hidždžeta, odmah nakon zalaska sunca, kako bi proveli noć u ibadetu, zikru i pripremi za naredne obrede Hadža.

Glavne aktivnosti na Muzdelifi su sledeće: Mabit (noćenje) – Hodočasnici provode noć pod otvorenim nebom, klanjaju akšam i jaciju namaz spojeno i skraćeno kao i Vitr namaz, te se posvećuju zikru i odmoru za naredni dan koji je pun obreda i mnogih vjerskih aktivnosti – ibadeta.

Skupljanje kamenčića (hasajat) – Kamenčići koji se kasnije koriste za simbolično kamenovanje šejtana (Ramy al-Džemarat) na Mini.

Na Muzdelifi se nalazi i poznata džamija: Mesdžid al-Maš'ar al-Haram – Džamija izgrađena na mjestu gdje je Poslanik s.a.v.s. klanjao akšam, jaciju i Vitr namaz, te obavljao zikr i upućivao dove nakon dolaska sa Arefata.

Allah kaže u Kur’anu: Pa kada krenete sa Arefata, spominjite Allaha kod svetog mjesta (al-Maš’ar al-Haram)…“ (El-Bekare, 198)

Boravak na Muzdelifi je čin skromnosti, strpljenja i poniznosti, koji podsjeća vjernike na jednakost i povezanost u ibadetu, bez obzira na status ili njihovo porijeklo.

Mesdžid Al-Maš'ar Al-Haram je značajna džamija koja se nalazi na Muzdelifi, između brda Arefata i Mine – dva ključna mjesta tokom hadža. Ovo mjesto ima posebno značenje jer se upravo ovdje, nakon boravka na Arefatu, Allahov Poslanik s.a.v.s zaustavio radi zikra, dove i spomena Allaha dž.š.

Kur’an direktno spominje ovo mjesto u suri El-Bekare: „I spominjite Allaha kod svetog mjesta (al-Maš’ar al-Haram)…“ (El-Bekare, 198)

Za vrijeme hadža, hiljade vjernika se okuplja na ovom mjestu, posebno tokom noći na Muzdelifi, kako bi nastavili ibadet u velikoj skrušenosti. Iako dova i zikr mogu biti učinjeni bilo gdje na Muzdelifi, ova džamija simbolično predstavlja srce tog prostora.

Mesdžid Al-Maš'ar Al-Haram podsjeća hadžije da su i trenuci odmora prilika za ibadet. Njegova lokacija i značenje čine ga važnim duhovnim mjestom, posebno za one koji žele dodatno osjetiti povezanost s praksom Allahovog Poslanika s.a.v.s.

Mina je dolina smještena između Mekke i Arefata i predstavlja jedno od ključnih mjesta u obredima Hadža. Tokom Hadža, hodočasnici borave na Mini više dana, obavljajući važne vjerske dužnosti i prisjećajući se predanosti Ibrahima a.s. i njegovog sina Ismaila a.s.

Najpoznatiji obred koji se odvija na Mini je: Ramy al-Džemarat – simbolično kamenovanje tri stuba (Džemarat), koji predstavljaju šejtana. Ovaj čin podsjeća na odbijanje šejtanskog nagovora od strane Ibrahima a.s.

Na Mini se također obavlja: Klanje kurbana (qurbani) – kao znak zahvalnosti i predanosti Allahu.

Noćenje (mabit) – Hodočasnici ostaju preko noći na Mini tokom dana Tashriqa (11., 12. i opcionalno 13. zul-hidždžeta).

Mina je tokom Hadža ogromno šatorsko naselje, koje može primiti više od 2 miliona ljudi. Moderni sistem bijelih klimatiziranih šatora omogućava hodočasnicima sigurniji i organiziraniji boravak.

Mina ostaje simbol strpljenja, ibadeta i borbe protiv šejtana, a svaki korak podsjeća vjernike na pokornost i žrtvu u ime Allaha dž.š.

Dan Ašure, 10. dan mjeseca Muharrema, ima posebno mjesto u islamskom kalendaru. Tog dana je, prema predajama, Allahov podlanik Musa a.s. sa svojim narodom bio spašen od Faraona, a Poslanik Muhammed s.a.v.s je postio taj dan, kao znak zahvalnosti Allahu dž.š.

Nakon dolaska u Medinu, Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Ja sam bliži Musau od vas.“ – i preporučio post Ašure, uz dan prije ili poslije (9. ili 11. Muharrem) kako bi se razlikovali od židovske tradicije.

Ašura je također poznata kao dan u kojem se mnogi vjernici povuku u ibadet, dovu i pokajanje, nadajući se Allahovoj milosti. Prema hadisu, post na ovaj dan briše grijehe iz protekle godine (Muslim).

Osim toga, Ašura se veže i za sjećanje na tragediju na Kerbeli, gdje je ubijen unuk Poslanika s.a.v.s, Husejn r.a. Za muslimane općenito, Ašura je dan duhovnog preispitivanja, učenja iz prošlosti i približavanja Allahu kroz post i dove.