Poslanikova džamija u Medini – Mjesto duhovne i arhitektonske ljepote

Poslanikova džamija (Al-Masjid an-Nabawi) u Medini jedno je od najsvetijih mjesta, nakon Ka´be u Mekki, u islamu i simbol duhovne povezanosti muslimana širom svijeta. Sagradio ju je 622. godine Poslanik Muhammed, alejhi selam, zajedno sa svojim ashabima, a od tada je ostala centar ibadeta, znanja i zajedništva.

Prvobitna džamija bila je jednostavna građevina od glinenih cigli i palminog drveta. Tokom stoljeća, pod različitim vladarima, doživjela je mnoge nadogradnje i proširenja. Posebno su Abasije, Osmanlije i moderna saudijska vlast dali značajan doprinos njenom današnjem veličanstvenom izgledu. Danas se prostire na više od 400.000 kvadratnih metara i može primiti preko milion vjernika.

Jedan od najprepoznatljivijih arhitektonskih elemenata je zelena kupola koja se nalazi iznad Poslanikovog s.a.v.s. kabura, u kojem su pokopani i halife Ebu Bekr r.a. i Omer r.a. Osim toga, džamiju krase deset visokih minareta (visine 106 metara), prelijepi stubovi ukrašeni arapskom kaligrafijom i impozantni pomični suncobrani koji pružaju hladovinu klanjačima u dvorištu.

Rewda, poznata i kao “Riyad ul-Jannah” (Džennetska bašča), jedno je od veoma časnih i cijenjenih mjesta u islamu. Smještena je unutar Poslanikove džamije u Medini. Nalazi se između Poslanikovog mubarek mezara i njegovog minbera, a prema vjerodostojnim hadisima, namaz i dove učinjene na ovom mjestu imaju posebnu vrijednost.

Poslanik Muhammed, alejhi selam, je rekao: “Prostor između moje kuće i mog minbera je bašča od džennetskih bašči/vrtova.” Ovaj hadis svjedoči o duhovnom značaju Rewde i objašnjava zašto milioni vjernika nastoje klanjati i provesti makar nekoliko trenutaka u ovom blagoslovljenom prostoru.

Rewda je prepoznatljiva po maslinasto zelenom tepihu, koji se razlikuje od ostalog dijela džamije, dok se neposredno pored nje nalazi “Zelena kupola”, ispod koje počiva Poslanik, alejhi selam, zajedno sa Ebu Bekrom r.a. i Omerom r.a. Zbog svoje posebnosti i ograničenog prostora, ulazak u Rewdu često zahtijeva strpljenje ali nagrada i duhovni osjećaj koji ona pruža, čine je nezaobilaznim mjestom za svakog posjetioca koji dodje u Medinu.

U srcu Poslanikove džamije u Medini, nalazi se časni kabur Poslanika Muhammeda, alejhi selam, zajedno sa kaburima Ebu Bekra es-Siddika i Omera ibn El-Hattaba, radijallahu anhuma. Ovo časno mjesto, prekriveno je prepoznatljivom zelenom kupolom i uporedo sa časnom Ka'bom u Mekki, jedno je od najposjećenijih i najpoštovanijih mjesta u cijelom islamskom svijetu.

Nakon preseljenja Poslanika, alejhi selam, na Ahiret – 632. godine, njegovo tijelo je ukopano u sobi njegove voljene supruge Aiše, radijallahu anha, gdje je i živio. Kasnije su, pored njega, ukopani njegova dva najbliža mu ashaba i prve halife u islamu, Ebu Bekr i Omer r.a. a koji su predvodili muslimansku zajednicu nakon njegove smrti.

Ovo mjesto simbolizira ljubav, poštovanje i vezu muslimana sa posljednje Božijim Poslanikom. Vjernici iz cijelog svijeta dolaze ovdje kako bi predali selam Poslaniku, alejhi selam, i njegovim plemenitim drugovima, moleći Allaha za bereket i blagoslov. Zbog njegove velike posebnosti, posjetioci su pozvani da prilaze s poštovanjem, skromnošću i iskrenom skrušenošću, svjesni privilegije što mogu biti blizu jednog od najčasnijih mjesta u islamu.

Džamija Kuba (Masjid Quba) u Medini ima poseban značaj u islamskoj historiji jer se smatra prvom džamijom koju je sagradio Poslanik Muhammed, alejhi selam. Izgrađena je 622. godine, odmah nakon što je Poslanik, alejhi selam, stigao u oblast Kube a prilikom hidžre iz Mekke u Medinu.

Džamija je prvobitno bila jednostavna građevina podignuta od glinenih cigli i palminog drveta, ali je kasnije proširena i ukrašena pod različitim islamskim vladarima. Danas je jedna od najposjećenijih džamija u Medini, a vjernici dolaze kako bi obavili namaz, slijedeći praksu Poslanika Muhammeda, alejhi selam, koji je redovno klanjao u njoj.

Prema vjerodostojnim hadisima, obavljanje dva rekata namaza u ovoj džamiji donosi nagradu kao obavljeno umru. Zbog svoje historijske i duhovne važnosti, Masjid Kuba ostaje simbol čistoće, vjere i prve zajednice muslimana koja se formirala nakon hidžre.

Brdo Uhud, smješteno sjeverno od Medine, jedno je od najvažnijih historijskih mjesta u islamskoj tradiciji. Ovo sveto brdo bilo je poprište Bitke na Uhudu 625. godine, u kojoj su muslimani pod vodstvom Poslanika Muhammeda, alejhi selam, branili Medinu od Kurejšija.

Bitka na Uhudu ostala je značajan trenutak u historiji islama, donoseći važne pouke o strpljenju, disciplini i vjeri. Iako muslimani nisu ostvarili potpunu pobjedu, ova bitka je ojačala zajednicu i učvrstila njihovu odlučnost u širenju islama. Na ovom mjestu je šehadet pronašlo 70 ashaba, uključujući Poslanikovog voljenog amidžu Hamzu ibn Abdul-Mutaliba, čiji se mezar i danas nalazi u blizini brda.

Brdo Uhud i danas privlači posjetioce iz cijelog svijeta, koji dolaze kako bi odali počast šehidima i osjetili historijski značaj ovog mjesta. Njegovi crvenkasti tonovi i kameniti pejzaž podsjećaju na teške, ali slavne trenutke iz rane islamske historije.

Šehidsko mezarje na Uhudu, poznato kao Makberetu Šuheda Uhud, jedno je od najvažnijih historijskih mjesta u Medini. Ovdje počivaju šehidi Bitke na Uhudu, koja se odigrala 625. godine (3. godine po Hidžri) između muslimana i kurejšijske vojske.

Bitka na Uhudu bila je ključni trenutak u ranoj islamskoj historiji, a muslimani su se hrabro suprotstavili nadmoćnom neprijatelju. Iako nisu ostvarili potpunu pobjedu, njihova žrtva ostavila je dubok trag. Na ovom svetom mjestu ukopano je 70 šehida, među kojima je i jedan od najvoljenijih ashaba Hamza ibn Abdul-Muttalib, Poslanikov, alejhi selam, amidža, poznat kao “Predvodnik svih šehida”.

Mnoge historijske predaje govore o velikom značaju ovog mjesta, a Poslanik Muhammed, alejhi selam, često je posjećivao mezarje Uhud i dovio za njegove šehide. Danas vjernici iz cijelog svijeta dolaze odati počast ovim hrabrim borcima, koji su dali svoje živote u odbrani islama. Makberetu Šuheda Uhud ostaje simbol žrtve, vjere i odanosti Allahovom putu, podsjećajući muslimane na vrijednosti hrabrosti i strpljenja.

Medinsko mezarje, poznato kao Džannetu’l-Bekija (Jannat al-Baqi‘) jedno je od najstarijih i najvažnijih mezarja u islamu. Nalazi se u blizini Poslanikove džamije i smatra se svetim mjestom, jer su u njemu ukopani mnogi ashabi, članovi Poslanikove, alejhi selam, porodice i pobožni sljedbenici islama.

Ovo mezarje datira još iz vremena Poslanika Muhammeda, alejhi selam, koji je isto lično odabrao za ovu lokaciju a za ukop svojih ashaba i onih koji presele na Ahiret u Medini. Prvi koji je ovdje ukopan bio je “Osman ibn Maz'un”, jedan od prvih muslimana. Tokom stoljeća u Bekiji su sahranjene mnoge značajne ličnosti, uključujući kćerke Poslanika, alejhi selam, njegovog malog sina Ibrahima, žene Ummu Seleme i Aišu, te poznate ashabe poput Osmana ibn Affana r.a., trećeg halife u islamu.

Džannetu’l-Bekija ostaje simbol historije islama i duhovne povezanosti muslimana širom svijeta. Danas vjernici posjećuju ovo mezarje kako bi odali počast velikim ličnostima islama i prisjetili se prolaznosti ovo/dunjalučkog života.

Bitka na Hendeku (Ghazwat al-Khandaq), poznata i kao “Bitka Saveza”, odigrala se “627. godine (5. godine po Hidžri)” i bila je jedan od najvažnijih događaja u ranoj islamskoj historiji. Muslimani, predvođeni Poslanikom Muhammedom s.a.v.s, suočili su se s velikom koalicijom kurejšijskih plemena i njihovih saveznika, koji su s vojskom od oko 10.000 vojnika pokušali zauzeti Medinu.

Kako bi se odbranili, muslimani su primijenili inovativnu vojnu taktiku po savjetu “Selmana el-Farisija” – iskopali su širok i dubok rov (hendek) duž sjeverne strane Medine, gdje je napad bio najizgledniji. Ovaj neobičan odbrambeni sistem, do tada nepoznat u Arabiji, onemogućio je napadačima da prodru u grad.

Nakon skoro mjesec dana opsade, neprijateljska vojska nije uspjela ostvariti pobjedu. Jaki vjetrovi, loši vremenski uslovi i neslaganja unutar savezničkog tabora natjerali su ih na povlačenje. Ova pobjeda ojačala je muslimansku zajednicu i označila prekretnicu u sukobu s Kurejšijama.

Danas se mjesto ove historijske bitke nalazi u blizini **Sedam džamija (Masajid as-Sab’a)** u Medini, koje podsjećaju na hrabrost i strategiju muslimana u odbrani svog grada.